Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Projekat „Edukovan potrošač-zaštićen potrošač“ Nevladina organizacija Mreža za evropske politike-MASTER, podržan je od strane Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, a ima za cilj osnaživanje, edukovanje i informisanje građana o njihovim pravima i obavezama sadržanim u Zakonu o zaštiti potrošača.

Kako je za Radio Kotor saopštila saradnica u oblasti evropskog i međunarodnog prava u MASTER-u Ana Andrijašević, projekat uključuje i prezentovanje mehanizama pravne zaštite i evropskih propisa i praksi koje su usvojene u zemljama članicama EU, a kako bi se unaprijedio sistem zaštite potrošača i dale smjernice za bolje razumijevanje i promovisanje održive potrošnje, sa konačnim ciljem usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa EU propisima u oblasti zaštite potrošača, što je u skladu sa preporukama datim od strane Evropske komisije.

Projekat je počeo sa realizacijom u decembru prošle godine, u predviđenom trajanju od dvanaest mjeseci.

“Do danas je sprovedeno više projektnih aktivnosti.  Realizovana je kampanja, sprovedeno istraživanje o upoznatosti građana sa Zakonom o zaštiti potrošača, mehanizmima zaštite, a dobijene su i konkretne pritužbe građana u pogledu kršenja navedenog Zakona. Počeli smo sa radionicama, pri čemu su do sada realizovane dvije u Podgorici u Kotoru, a u najavi su radionice u Nikšiću, na Cetinju i u Kolašinu”, pojašnjava Andrijašević.  

Kako navodi, izrađena je i publikacija koja sadrži rezultate sprovedenog istraživanja i preporuke za unaprijeđenje stanja u ovoj oblasti.

Imajući u vidu intersovanje građana za zaštitu njihovih potrošačih prava, naša sagovornica je ukazala koji su to sve pravni mehanizmi putem kojih se može stati na kraj kršenju  potrošačih prava.

“Potrošač ima pravo da podnese prigovor trgovcu kod kojeg je kupljen proizvod u slučaju nesaobraznosti proizvoda ugovoru, u vezi sa datom garancijom, na račun za kupljeni proizvod i iz drugih sličnih razloga, u skladu sa zakonom, i to u roku od dvije godine od dana prelaska rizika na potrošača u slučaju nesaobraznosti proizvoda ugovoru, u roku iz garantnog lista u vezi sa datom garancijom,  odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana plaćanja računa, na račun za kupljeni proizvod. Prigovor se može podnijeti i u roku od 15 dana od dana prijema računa na račun za pružene javne usluge. Prigovor se podnosi na papiru ili nekom drugom trajnom mediju dostupnom potrošaču, poput e-maila”, dodaje Andrijašević.

Kupovina proizvoda, napominje, može se utvrditi na osnovu dokaza o kupovini uz prigovor, računa za kupljeni proizvod, ugovora o prodaji, garantnog lista i izvoda iz fiskalne kase.

Važno je znati da je trgovac u obavezi da na izjavljeni prigovor odgovori odmah, a najkasnije u roku od 8 dana i to u pisanoj formi. Ukoliko trgovac ne odgovori na dostavljeni mu prigovor u roku od osam dana ili odbije prigovor potrošača, potrošač se može obratiti organu uprave nadležnom za inspekcijski nadzor-Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Odsjeku za tržišnu inspekciju.

“U tom slučaju, tri su moguća ishoda od strane nadležne inspekcije. Može naložiti trgovcu da postupi po prigovoru,  ukoliko se ne može utvrditi povreda prava potrošača bez uključivanja stručnih lica i organizacija, pristupiće se dokazivanju vještačenjem nadležnih stručnih organa ili angažovanjem ovlašćenog sudskog vještaka, a ukoliko ni tada nije u mogućnosti da utvrdi da se radi o povredi prava potrošača, o tome će donijeti rješenje i uputiće potrošača da zaštitu svojih prava može tražiti u sudskom ili vansudskom postupku. Na ovo rješenje se može izjaviti žalba u skladu sa Zakonom o upravnom postupku”, rekla je Andrijašević.

Sve uočene nepravilnosti mogu se prijaviti Upravi za inspekcijske poslove na broj 080/555/555, a poziv je besplatan, ili pute e-maila: prijave@uip.gov.me.

Potrošač može takođe tražiti zaštitu svojih prava u sudskom postupku, dok u slučaju pričinjavanja štete ima pravo da zahtjeva nadoknadu.

Postoje situacije kada potrošači zaključuju ugovore sa trgovcima, koji su već prethodno formulisani od strane trgovaca, te koji sadrže odredbe o kojima se nije pojedinačno pregovaralo.

“Ovakvo postupanje trgovaca predstavlja nepoštenu poslovnu praksu i takve odredbe su ništave, dok pravo da se traži utvrđenje ništavosti ugovorne odredbe, ne zastarijeva. Navedeno znači da se uvijek, ukoliko smatrate da postoji nepoštena ugovorna odredba, možete obratiti sudu sa zahtjevom da se ista progasi ništavom, te da se oslobodite obaveze koja vam je jednostrano nametnuta od strane trgovca”, ističe Andrijašević.

Osim sudskog postupka, postoji i vansudski postupak koji karakteriše brzina, ekonomičnost i efikasnost, a isti se vodi pred Odborom za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova, koji obrazuje Privredna komora Crne Gore.

“Vansudski postupak može voditi i Tijelo za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova koje se obrazuje ili kao samostalno pravno lice, ili ili bez svojstva pravnog lica, kada djeluje u sastavu trgovca. Međutim, u ovim situacijama potrebno je biti oprezan, jer ukoliko Tijelo funkcioniše u sastavu trgovca, isto može pokazati tendencije da zaštiti interese trgovca, a ne potrošača”, kaže ona.

Sa porastom online trgovine, potrebno biti dodatno oprezan, naglašava Andrijašević, jer lako može doći do prevara potrošača.

“Prije upuštanja u online trgovinu, potrebno je prikupiti sve relevantne podatke, od cijene, načina isporuke robe, uslova za povraćaj robe, te pogledati recenzije potrošača koje mogu ukazati na eventualne manjkavosti i propuste u radu trgovca.

Ukoliko želite da saznate više o pravima potrošača i izložite probleme sa kojima ste se susretali, uz dobijanje adekvatnih odgovora za njihovo rješavanje, ovom prilikom pozivam da se pridružite radionicama koje organizuje NVO MASTER i na taj način postanete edukovan potrošač, koji je zaštićen potrošač”, poručila je Andrijašević.